28/04/2022

Arminoye d’Amerika simlin duxrono qtolğenso 1915

U camo Armınoyo b’Woşington ubı Kalifornia d’Amerika, mtayable hfitwotho u mathkarle u duxrono şatonoyo du qtolğenso dan 1915. Bu mamlo dsımle u rişono du Komisyon Athronoyo dan Armınoye b’Amerika, mahkele calu qtolğensano dsımwo calan Armınoye, Suryoye Othuroye Kaldoye u Yawnoye mi mamlaxtho da Cuthmanoye.

Hadome di kongre d’Amerika, mathlone da tukose noşoye d’Woşingon, tukose etnikoye frişe wu camo Armınoyo layim bi arişkoyto d’Amerika, leşan dmahwe u iqorayde la dıbhe du qtolğenso dsımwola i mamlaxtho Cuthmanoyto calu camo Armınoyo, Suryoyo Othuroyo Kaldoyo Marunoyo u Yawnoyo mi şato dan 1915-1923.

Beyn da dayfe dilonoye di hfituthathe dsimo b’Woşington kıtwo i rişonitho du Komisyon Amerikoyo di Hirutho Emwothoyto da Tawdiyotho Nadine Maenza, u senator Van Hollen, hadome frişe di kongre; beynothaye Frank Pallone u John Sarbanese, dımqadamwole i rmoyto leşan u tewlifo dcalu qtolğensano.

Bi cito dan Armınoye d’Yuldath Aloho b’Glendale d’Kalifornia’ste mtayıb konser leşan u tethkar da Sohde du qtolğenso uda farsufe dqtili ba taxtuşe dhawın b’Qarabax. Lu konserano, hadır mşale tawdithoye, folitiqore u fmathlone d’tukose frişe dan Armınoye u sim camgabe da zmirotho du koral mamle frişe’ste calu qtolğenso dan 1915.

Bi sbuthathe du qtolğenso dan Armınoye, u senator d’Meksiko Alejandro Leon sımle mamlo bu senato du athro u mathkarle u qtolğenso dan Armınoye u tlıble mu senato umi şultonutho dmawdın ba hawbe barbroye dsimiwo ban 1915 calu camo Armınoyo mi mamlaxtho da Cuthmanoye. U rişizgado d’Armenia b’Meksiko huwle maqırhonutho calu talabano d’Leon u kali cali usloyutho di mawdyonutho bu qtolğenso.